Simptomi za prepoznavanje disleksije, disgrafije, diskalkulije

10329077_809977579027276_6794389022455491707_n

SIMPTOMI U PREDŠKOLSKOJ DOBI KOJI MOGU UPUĆIVATI NA TEŠKOĆE U UČENJU ČITANJA, PISANJA (DISLEKSIJA, DISGRAFIJA, DISKALKULIJA…)

Već se upredškolsko doba može predvidjeti da li bi dijete moglo imati poteškoće učitanju i pisanju, tj. pokazuje li sklonost disleksičnim i disgrafičnimpoteškoćama i to ispitujući glasovnu i slogovnu analizu i sintezu…Nepercipiranjem inicijalnoga i finalnoga glasa u riječima, tj. ako dijete neuspije razlikovati glas od sloga i neuspije spojiti određene glasove u riječ, moguće je vrlo rano predvidjetipoteškoće poput disleksije i disgrafije, diskalkulije, dispraksije…

Odstupanjau ranom razvoju djece mogu najaviti pojavu teškoća u učenju čitanja.

Treba obratiti pažnju na sljedeće simptome:

-kasno progovaranje i usporen jezično-govornirazvoj;

-siromašan rječnik;

-dugo zadržavanje pogrešaka u izgovoru glasova;

-poteškoće u izražavanju misli i ideja;

-poteškoće u traženju pravih riječi (umjestoimenovanja opisuje predmet – npr. umjesto „olovka“ reći će „onoza pisanje“);

-poteškoće u prisjećanju na mjesta i događaje;

-miješanje riječi koje slično zvuče (sjeme – Sljeme,dotovo – gotovo, svi – sni, snijeg – smijeh, pegla – tegla…);

-prisutnost agramatizama u govoru („trijabuka“, „plavi hlače“, obučela, cipeli);

-poteškoće u učenju pjesmica brojalica;

-poteškoće u pamćenju;

-nerazvijenost fonološke svjesnosti (ne prepoznajerimu, ne može podijeliti riječi na slogove, spojiti slogove u smislene riječi,ne prepoznaje prvi glas u riječima…);

-nespretnost u krupnoj i finoj motorici (posrće,ozljeđuje se češće nego druga djeca);

-nezrelost grafomotorike;

-nesigurnost u prostornim odnosima (neosviještenostvlastitog tijela u odnosu na prostor, -nerazumijevanjei nekorištenje prijedloga za označavanje prostora, npr. ispred – iza, pored,do, lijevo – desno…);

-nesigurnost u vremenskim odnosima (ne razumije i nekoristi riječi prije, poslije, juče, danas sutra…);

-kasnije uspostavljanje lateralne dominacije;

-nemogućnost zadržavanja pažnje, hiperaktivnost,impulzivnost;

-nemotivisanost i nedostatak interesa za crtanje,pisanje i čitanje.

Procjena nekih sposobnostibitnih za usvajanje čitanja i pisanja

Upredškolskoj dobi se procjenjuju:

-usvojenost jezično-govornog razvoja u svimsegmentima (razumijevanje govora, razvijenost rječnika, artikulacije,gramatike, morfologije, sintakse);

-fonološka svjesnost (sposobnost glasovne obrade –prepoznavanje i stvaranje rime, prvog i zadnjeg glasa u riječima, razdvajanje ispajanje slogova i glasova, pamćenje veze slovo – glas);

-stanje vizualno-motoričkih sposobnosti ( provjerasposobnosti vizualnog razlikovanja, pamćenje, vizualno-prostorne odnose,grafomotoriku);

-sukcesivne funkcije (sposobnost pamćenja i reprodukcijepodražaja u potrebnom redoslijedu – ritmovi, ponavljanje verbalnih nizova…);

-lateralizacija (usklađenost gornjih i donjihekstremiteta, orijentacija na vlastitom tijelu, orijentacija u prostoru i napapiru).

Svinavedeni simptomi ne moraju biti prisutni kod djeteta da bi se posumnjalo nadisleksiju, disgrafiju, dispraksiju… Vodeći znaci koji zahtijevaju stručneprocjene jesu: poremećaji u usvajanju jezika, fonološke svjesnosti i poteškoćeu radnom i dugotrajnom pamćenju. Ako su oni jače izraženi, primjećuju ih i vaspitačii roditelji, te često znaju signalizirati potrebu poduzimanja preventivnihmjera. Kod određenog broja djece simptomi su blagi. Roditelji i vaspitači znajureći da su im takva djeca „zbunjujuća“. Nešto su živahnija od drugedjece, kratkotrajne su koncentracije, ne vole crtati ni pisati, sklona suodređenom tipu aktivnosti (npr. igre konsruisanja), ali su inteligentna i brzopronalaze rješenja za probleme, što često „zamaskira“ postojanjenezrelih funkcija. Često se misli da će dijete maturacijom prerasti probleme.

Znači, u predškolskoj dobi mogu se predvidjeti moguće disleksične i disgra- fične teškoće,a potvrditi se mogu u prvim razredima osnovnoškolskog obrazovanja. Tada sepojavljuju pogreške u čitanju i pisanju kao: omisija (ispuštanja) glasova, tj.slova, supstitucija, adicija (umetanja) i metateza (izvrtanja – karakterističnaza čitanje napamet; tipična za brzo čitanje bez razumijevanja).

Ukoliko je potrebno, radi jasnije i potpunijeslike i diferencijalne dijagnoze, dijete se upućuje na dodatne pretrage kojepodrazumijevaju psihološku, audiološku i neurološku obradu.

Predsjednik udruženja „JA“ Banjaluka R.S.

prof.filoz.soc Andrej Jovandić

 

 

Ovaj prikaz slajdova zahteva javaskript.

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s