Kako je nastao jezik?

Penguins

Jedno od važnih pitanja koja u lingvistici još uvijek ostaju bez odgovora jeste — kako je nastao jezik? Tokom čitave istorije civilizacije, mnoge je naučnike zaokupljalo pitanje koje je porijeklo jezika, kada je ljudska vrsta počela govoriti, i kako i zašto se to dogodilo. Odgovori na ta pitanja ni danas nam nisu dokraja poznati.

Da je porijeklo jezika i laički oduvijek zanimalo ljude, svjedoče mnogi mitovi iz raznih kultura koji govore o postanku jezika kod ljudi. U srednjovjekovnoj Evropi, popularno je bilo biblijsko objašnjenje o postanku raznih jezika kao o božjoj kazni zbog gordosti ljudi — poznato kao mit o vavilonskoj kuli. U Bibliji se nalaze i drugi mitovi o porijeklu jezika, poput onoga koji veli kako je imena svim životinjama izmislio Adam, prvi čovjek. Jedan afrički mit o porijeklu ljudi na veoma lijep je način istakao povezanost čovjeka i njegovog jezika: „Bog je stvorio čovjeka jer je volio slušati priče“.

S naučne strane, možemo sa izvjesnom sigurnošću tvrditi da je prije oko milion godina nastao prvobitni, primitivni jezik kod Homo erectusa. Vjerovatno je još Homo erectus mogao produkovati artikulisane zvuke, i to je bila neposredna posljedica toga što se bio uspravio na zadnje noge — uspravivši se, cijeli njegov organizam je morao da se prilagodi novom položaju, pa su se neki organi ispomjerali na bolja mjesta za taj položaj, među njima larinks (grkljan). U odnosu na druge primate, larinks se kod pračovjeka spustio malo niže, jer ga je tako povukao bipedalni položaj, i to je otvorilo put formiranju vokalnog trakta, govornog aparata sposobnog za produkovanje artikulisanog jezika. Još ranije, još kod Homo habilisa, koji je koristio i pravio oruđe, javili su se i mentalni preduslovi za razvoj jezika, jer su njegovi pokušaji da tvori oruđe rukama direktno uticali na razvoj mozga i u njemu centra za jezik, bez kojega pravljenje oruđa (i, još važnije, prenošenje znanja o pravljenju oruđa mlađim generacijama) ne bi bilo moguće.

Kada je pračovjek stekao i mentalne preduslove i fiziološke preduslove za razvoj jezika, trebalo je samo da prođe nekoliko stotina hiljada godina, do Homo sapiensa, dok se kod čovjeka nije razvila puna kognitivna sposobnost i pravi, razvijeni jezik, jednak današnjima. Za tih nekoliko stotina hiljada godina, postepeno se razvijala kompleksna struktura jezika — gramatika. Prvobitni jezik imao je prvo samo imenice, da pračovjek označi predmete i druge pojmove oko sebe, a zatim je dobio i glagole, da čovjek označi i radnju i akciju, a potom je to moralo nekako da se složi u rečenicu, i tako je nastala sintaksa, složena struktura jezika, tj. nastao je i pravi, razvijeni jezik.

I ako uzmemo u biologiji prilično sigurnu tezu da ontogenija podražava filogeniju, tj. da razvoj pojedinačne jedinke podražava evoluciju njene vrste, i primijenimo je na jezik, vidimo kako i bebe upravo tako usvajaju maternji jezik u ranom djetinjstvu, kako je i čovjek sticao jezik evolucijom: prvo se, kao Homo habilis, igraju kockicama, lopticama, lutkicama i drugim igračkama, razvijajući svoj mentalni aparat, usput gugučući razne zvuke, isprobavajući svoj vokalni trakt koji su nasledili od Homo erectusa, da bi oko godine dana progovorile i prve prave riječi, s pravim značenjem, ali tek holofraze; a kasnije tek dolaze složenije rečenice.

O razlozima koji su doveli do razvitka jezika takođe su mišljenja među naučnicima podijeljena, ali najzastupljenija su ova tri: po jednima, jezik se razvio zbog prirodne selekcije, jer je onaj koji govori bio seksualno privlačniji, kao što pauni imaju velike repove s perima raznih boja; po drugima, jezik se razvio iz socioloških potreba — kako je ljudska zajednica bivala sve veća i veća, te se raniji metodi socijalne interakcije (a to je bilo međusobno timarenje i trijebljenje, kao kod drugih primata) nisu više mogli primjenjivati, razvio se jezik radi socijalne interakcije između ljudi; a treća teorija zove se popularno „bizoni su dolje pored jezera“, jer njena je postavka ta kako se jezik razvio iz komunikativnih potreba, najprije radi uspješnije organizacije i provođenja lova.

U svakom slučaju, teorija o postanku jezika nije malo, a odgovori leže predaleko u prošlosti da bismo ih, možda, i ikada mogli sasvim sigurno saznati.

Prema Bibliji, svi su ljudi u početku govorili hebrejski, koji je bio i Adamov jezik, a razni svjetski jezici nastali su kao božja kazna ljudima Vavilona, da se ne mogu više sporazumjeti među sobom. Nevjerovatno je što se ovaj mit dobrim dijelom evropske istorije — od početaka hrišćanske kulture pa sve do XIX vijeka! — među svim proučavaocima jezika u Evropi apriori uzimao za istinito objašnjenje o porijeklu jezika, i nije se uopšte dovodio u pitanje niti sumnju.

Đorđe Božović

– Srpski jezički atelje –

One thought on “Kako je nastao jezik?

  1. Povratni ping: Америчка историја на Биолошком блогу | Био-блог

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s